Osnovna škola "Ante Curać-Pinjac" Žrnovo

Doručak, kako mu samo ime i govori, obrok je koji bi nam trebao opskrbljivati tijelo energijom sve do ručka. O samoj znanstvenoj i praktičnoj tezi korisnosti doručka napisani su mnogi radovi. U većini njih apostrofira se važnost doručka upravo kod mlađe populacije.

Tako je npr. dokazano da osobe koje redovito konzumiraju doručak rade brže, manje griješe, te imaju bolje pamćenje u odnosu na osobe koje preskaču doručak. Interesantno je da su istraživanja u doba prehlada pokazala da tijekom svih tih 10 tjedana najveće infektivnosti, osobe koje su preskakale doručak, obolijevale su i po nekoliko puta u tom relativno kratkom periodu.
 

To je samo još jedan od dokaza u kojoj mjeri je doručak važan za podizanje imunosti. Dokazano je, nadalje, da osobe koje redovno doručkuju često imaju općenito zdraviji stil života, rjeđe su u depresiji, manje su izloženi emotivnom stresu, te se bolje nose sa stresom. Čak je potvrđeno i značajno smanjenje menstrualnih bolova u djevojaka koje redovno doručkuju.

Gledajući sa stajališta roditelja, vrlo je važno kako će se naše dijete nositi sa intelektualnim izazovima današnjice. Djeca koja ne doručkuju, slabije funkcioniraju ujutro i imaju manje uspjeha u rješavanju problema koji se postave pred njih. Nekonzumiranje doručka sličan utjecaj ima i na verbalne sposobnosti, kreativnost, te sposobnost usvajanja novih zvanja

Poražavajući su rezultati istraživanja da u svijetu oko trećina sveukupne populacije ne doručkuje.Obzirom na opće poznatu povezanost doručka s ojačanjem imunosti, stvarno nije čudna visoka stopa oboljenja od naoko običnih bolesti kakva je npr.prehlada.
 

Sastav doručka

• Ugljikohidrati tj.šećeri, najvažniji su sastav doručka, jer se neposredno nakon konzumacije rastavljaju na manje dijelove koje mozak i mišići direktno koriste za funkcioniranje
• Masti su manje važnije kod djece, a više kod odraslih kada je potreban osjećaj sitosti kroz dulje vrijeme. Za doručak je preporučljivo uzimati masti preko namaza biljnog podrijetla (npr.margarin), punih nezasićenim masnim kiselinama, a manje onih životinjskog podrijetla.
• Proteini se nalaze kao i masti najviše u mesu, ali za doručak ih je najbolje uzimati preko mlijeka.
• Željezo je kemijski element, sastojak crvenih krvnih zrnaca. KOd nedostatka željeza u organizmu javlja se anemija. Za doručak ga je najbolje uzeti preko salama, a za ostale obroke preko cikle, zelja i jetrica.
• Kalcij je glavni sastojak kostiju, koje nam omogućuju stabilnost tijela, a najviše ga trebamo uzimati preko mlijeka.
• Od vitamina bih izdvojio sve tipove vitamina B, osnovne poveznice svih stanica u tijelu, te vitamin D, prijenosnik kalcija u organizmu, koji se stvara i u koži. Sve tipove vitamina najbolje bi bilo uzeti za doručak preko ocijeđenog svježeg voća.

Kako potaknuti dijete da redovno doručkuje

Da bi promijenili djetetove stavove, i želju za doručkom, prvo trebate promijeniti sebe. Trebate u svome ubrzanom jutru pred posao pronaći mjesta barem za još dodatnih 10-ak minuta, koliko bi doručak najmanje trebao trajati, za npr. pojesti žitarice uz mlijeko.

Dijete će pritom, učiti prema vašem modelu, te će početi redovno doručkovati. Postoji mogućnost određenu hranu, npr. jogurt zasladiti medom ili marmeladom, ili u isti ubaciti komadiće sušenog ili svježeg voća. Kako god pokušavali potaknuti dijete da doručkuje, važno je ustrajati u tome, jer će vam se zasigurno višestruko isplatiti.